Investitor: Autoceste FBiH, d.o.o. Mostar
Godina izrade: 2021.
Studija o procjeni utjecaja na okoliš za projekt brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica RH, dionica Polog – granica RH dijelom je dokumentacije koja uključuje izradu idejnog i glavnog projekta brze ceste ukupne duljine 40,5 km, a neophodna je u procesu ishođenja okolišne i urbanističke dozvole za projekt. Prostorno planskom dokumentacijskom i zakonskom regulativom definirane su osnove za izradu Projekta i Studije, počevši od toga da je predmetna brza cesta planirana prostornim planovima županije Zapadnohercegovačke te općina Grude i Široki Brijeg. Također, za cijelu dionicu brze ceste je 2019. godine izrađena Prethodna procjena utjecaja na okoliš, te je na osnovu zahtjeva investitora Federalno ministarstvo okoliša i turizma 20.10. 2020. godine donijelo Zaključak o izradi Studije o procjeni utjecaja na okoliš za izgradnju brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica RH.
Prostorno je brza cesta smještena u zapadnoj Hercegovini – početak dionice je na području naselja Polog (Grad Mostar) odakle se pruža sjeverozapadnim obodom Mostarskog blata, nastavlja u smjeru zapada prolazeći područjem općina Široki Brijeg i Grude prema granici s Republikom Hrvatskom, te završava u mjestu Sovići na samoj granici. Područje kojim prolazi trasa većim dijelom je neizgrađeno, šumsko i poljoprivredno zemljište. Šuma je na ovom području je šuma krša (šiblje i sl.), dok je poljoprivredno zemljište u Mostarskom blatu i Imotsko‐bekijskom polju vrijedno poljoprivredno zemljište I,II i III kategorije.
Podaci o trasi, pratećim objektima i svim komponentama trase preuzeti su iz idejnog projekta. Valorizacija i opis postojećeg stanja vršeni su na osnovu dostupne dokumentacije o prostoru kojim prolazi cesta, poput prostorno‐planske i studijske dokumentacije koja je rađena na ovom području u posljednjih nekoliko godina, čime je dana analiza postojećih potencijala (klima, tlo, voda, flora, fauna, pejzaž, infrastruktura i dr.) i urađena ocjena njihovog stanja. U okviru Studije utjecaja na okoliš istražena je problematika mogućeg onečišćenja voda, tla i zraka, zauzimanje površina, povećanja buke i vibracija, utjecaja na floru i faunu, prirodno i kulturno naslijeđe, krajobraz i sl. Svaki od utjecaja je određen i vrednovan u odnosu na lokalne uvjete i prostorne specifičnosti, te dopuštene vrijednosti za zadane granične uvjete. Pri tom su kao najosjetljiviji dijelovi okoliša prepoznate zone poljoprivrednog zemljišta u Mostarskom Blatu i IM‐BE polju, zatim područje Mostarskog blata, jer je predloženo za zaštitu kao NATURA 2000 i IBA područje, te područje tzv. “visokog krša” u kojim je formiran vrlo prostran krški vodonosnik koji se prazni preko nekoliko velikih izvora koji su značajna izvorišta za regionalne i lokalne vodoopskrbne sustave. Za sve identificirane utjecaje propisane su adekvatne mjere za sprječavanje i/ili smanjenje negativnog utjecaja te je određeno praćenje (monitoring) stanja voda, zraka, buke, zemljišta, flore i faune, te nastanka otpada. Osim negativnih, prepoznat je i čitav niz pozitivnih društveno‐ekonomskih utjecaja, od kojih su najznačajniji ekonomski razvoj područja, visoki standard prometa i povećana sigurnost sudionika u prometu.
Studija je u procesu javnih konzultacija održanih u Širokom Brijegu i Grudama privukla veliki broj zainteresiranih sudionika, a određeni broj komentara je pristigao i pismenim putem, što je rezultiralo dopunom studije i izradom dodatnih projektnih rješenja u korist lokalnog stanovništva i zaštite fizičkog okoliša.
